Linkovi

Ukrajinke svjedoče o prebijanjima i prijetnjama pod ruskom okupacijom


Ala Antonova i njena kćerka Anastasija u iznajmljenom stanu u Kijevu. (Foto: REUTERS/Anna Voitenko)
Ala Antonova i njena kćerka Anastasija u iznajmljenom stanu u Kijevu. (Foto: REUTERS/Anna Voitenko)

Ala Antonova kaže da su je ruski vojnici na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji tukli, stavljali joj plastičnu kesu na glavu i prijetili, dok su pokušavali da saznaju gdje se krije njen zet koji služi u ukrajinskoj vojsci.

Njena majka, 73-godišnja Natalija Kučerova, morala je da sjedi u sobi pored dok se to dešavalo, ali je vojnici uglavnom nisu dirali - bili su samo zainteresovani za kćerku.

Reuters nije mogao da potvrdi njihove izjave iz nezavisnih izvora. Moskva odbacuje optužbe da su njene snage odgovorne za zločine i da namjerno napadaju civile tokom invazije, koju Kremlj zove "specijalnom vojnom operacijom".

Antonova sa majkom i kćerkom sada živi u Kijevu, nakon što su pobjegle iz rodnog Berdjanska, u okupiranom dijelu južnog regiona Zaporožje. Do ukrajinske prijestonice putovale su pet dana.

Uz pomoć volontera, porodica je sa psom putovala do juga Rusije, a zatim preko granice ponovo stigla do teritorije koju kontroliše Ukrajina početkom februara.

Antonova je u iznajmljenom stanu u Kijevu za Reuters ispričala kako su ruski vojnici tri puta dolazili u njenu kuću u Berdjansku posljednjih nekoliko mjeseci 2023. godine, te u januaru ove.

"Mene su odveli u spavaću sobu, a majku u kuhinju. Došla su trojica. Ispitivali su me, a zatim tukli. Imala sam modrice na nogama, leđima", ispričala je 53-godišnja Antonova i Reutersu pokazala fotografije modrica na ruci i nogama.

Jedan od vojnika joj je stavio plastičnu kesu na glavu i pritisnuo je da ne bi mogla da diše.

"Počela sam da gubim svijest. Uklonili su kesu i bilo mi je loše. Rekla sam im da me ubiju, da govorim istinu i ne znam ništa", navela je Antonova.

Ruska diplomatska misija u Ženevi nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.

Posmatračka misija Ujedinjenih nacija u Ukrajini objavila je izvještaj ove nedelje u kojem se Rusija optužuje da je zavela strah na okupiranim teritorijama poslije više od dvije godine od invazije. U izvještaju se navodi rasprostranjena upotreba istih metoda o kojima su govorili Antonova i njena porodica.

Međutim ruski diplomata Igor Sergejev je u obraćanju Savjetu za ljudska prava UN u srijedu optužio svjetsku organizaciju za dvostruke standarde i da ignoriše kršenja (ljudskih prava) za koje je prema njegovom mišljenju odgovoran Kijev.

Antonova kaže da su je vojnici, tokom jedne od "posjeta u januaru ove godine, teško pretukli.

Reutersu je pokazala video koji je morala da snimi i pošalje svojoj 29-godišnjoj kćerki Anastasiji, u kojem kaže da su "dobri, pristojni ljudi, vojnici" došli i traže od njene kćerke da sarađuje ako želi ponovo da vidi svoju majku.

"Moja kćerka je odmah razumjela i izbrisala video. A oni su rekli 'dobro razmisli - doći ćemo tebe da vidimo."

Kučerova je jasno stavila do znanja vojnicima šta misli o njima.

"Pitala sam ih šta žele. Da li će da bace moju kćerku u podrum i siluju je", ispričala je za Reuters, na šta je jedan od vojnika pitao gdje je čula takve stvari. "Rekla sam im da cijeli grad priča o tome. Cijeli grad zna kako zlostavljate ljude."

Kučerova, koji je cijeli život provela u Berdjansku, plakala je kad je odlazila, ali na kraju nije morala da bude mnogo ubjeđivana da ode.

"Rekli su 'u Berdjansku smo dugo vremena'. A to znači 'često ćemo dolaziti u posjetu. Brzo smo spakovali stvari o otišli. Rečeno nam je da brzo idemo", ispričala je Kučerova.

Zbog sve većeg nasilja, tri generacije žena koje su se plašile za svoje živote spremile su se za dugo putovanje na koje su povele i psa, Sonju.

"Nismo mogli ni da pomislimo na to da je ostavimo zavezanu bez vode, ičega. Svi smo pošli. Niko nije ostavljen", rekla je Kučerova.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

XS
SM
MD
LG