„To je pokušaj da se pojača polarizacija, da se podrije povjerenje u američke demokratske institucije. A to može da poprimi oblik običnih objava na društvenim mrežama koje dovode u pitanje da li demokratija funkcioniše. Na primjer, ako neki strani faktor pomisli da neki kandidat nije odgovarajući za njihove spoljnopolitičke ciljeve, vidimo aktivnost da se podrije kredibilitet tog kandidata”, ističe Sean Minor, obavještajni analitičar kompanije Recorded Future.
Nove tehnologije mogu da pomognu da se laži šire lakše i brže, upozorio je predsjedavajući senatskog odbora za obavještajna pitanja, Mar Warner, na nedavnom pretresu u Kongresu.
„Imamo potpuno novu pojavu vještačke inteligencije. Ona pruža ogromne i brze mogućnosti da se miješa, dezinformiše, zbunjuje… Mislim da je od ključnog značaja da bolje radimo na tome da demokrate i republikanci zajednički edukuju američku javnost da je taj problem i dalje prisutan”, ističe Warner.
Američki birači sa kojima je Glas Amerike razgovarao kažu da su svjesni prijetnje, ali i priznaju da je pojedincima teško da razlikuju istinu od laži, posebno na društvenim mrežama.
„Oni sada mogu da iskoriste software sa vještačkom inteligencijom da nas zbune, da promijene šta neka osoba govori”, kaže za Glas Amerike Cylon Weather, koji trenutno živi u Virginiji.
„Veoma je teško jer često slušaoci nemaju sposobnost kritičkog mišljenja i jednostavno vjeruju onome što čuju na određenoj platformi”, smatra Sheila DeBonis iz Virginije.
Birači imaju različita mišljenja o tome kako treba rješavati taj problem.
„Mislim da treba da bude uključena neka nezavisna strana koja provjerava informacije, jer smo, u protivnom, prepušteni tome da vjerujemo da nam ljudi na tim platformama daju tačne informacije”, kaže Joe Judge koji živi u Washingtonu.
„Nisam sigurna šta tu može da se uradi a da ne dođe do teške cenzure interneta. Tako da mislim da je i odgovornost svakog pojedinca da bude dobro informisan”, smatra Cole Thomas, stanovnica Washingtona.
U toku su pokušaji da se biračima daju resursi u borbi protiv dezinformacija.
Američka agencija za cyber bezbjednost i infrastrukturu navela je u saopštenju za Glas Amerike da je otvorila web stranicu „Glasine naspram realnosti” gdje mogu da se pronađu pouzdane informacije o američkim izborima.
Neprofitna organizacija Projekat za medijsku pismenost također ima više resursa na raspolaganju da pomogne biračima da razlikuju činjenice od izmišljotina.
„Taktika broj jedan za one koji šire propagandu i druge protagoniste sa lošim namjerama koji šire netačne informacije je da vam 'udaraju' na emocije. Ako vidite nešto za šta mislite da je užasno, nedopustivo, što vam izaziva strah, uvek je dobra ideja da zastanete, napravite pauzu i postavite sebi nekoliko pitanja da li ima stvarnih dokaza da je ta tvrdnja istinita”, kaže Peter Adams iz Projekta za medijsku pismenost.
Direktor FBI Christopher Wray je među visokim zvaničnicima koji su se obratili Kongresu govoreći o tom problemu. Rekao je da će za borbu protiv dezinformacija čiji je cilj da se utiče na izbore u novembru ključno da postoji javnost sposobna da pravi razliku između činjeninca i netačnih informacija, kao i udruženi napori različitih vladinih agencija i privatnog sektora.
