U izvještaju, RSF konstatuje kako politički interesi guše novinarstvo u nekoliko zemalja koje su kandidati za prijem u Evropsku uniju (EU). Pored BiH, tu su Srbija i Albanija, a koje su lošije plasirane.
Bez obzira na pad, BiH je ostala u kategoriji problematičnih zemalja po pitanju medijskih sloboda, u kojoj se inače i nalazi.
„Za pad u oblasti slobode medija u Bosni i Hercegovini – u velikoj mjeri zaslužna je vlast u Republici Srpskoj”, kaže Pavol Szalai, šef Odsjeka RSF-a za EU i Balkan, u intervjuu za srpski servis Glasa Amerike.
Napadi na novinare i kriminalizacija klevete
Tokom prošle godine, novinare u RS-u, radeći svoj posao, pratili su napadi i političko djelovanje usmjereno na gušenje medijskih sloboda.
„Njen predsjednik, Milorad Dodik blizak saveznik ne samo Aleksandra Vučića, već Kremlja, učestalo verbalno napada novinare. Posljedica toga su fizički napadi na novinare u Republici Srpskoj”, kaže Szalai.
Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH, povodom Svjetskog dana slobode medija kaže kako je najnovija pozicija BiH na Indeksu slobode medija RSF-a odraz uznemirujućeg trenda smanjenja medijskih sloboda.
Više incidenata zabilježeno je u Banja Luci u 2023. godini. Od novinara Euroblica i Srpskainfo Nikole Morače policija je tražila da otkrije izvora, a kada to nije učinio, dobio je, kako je ranije rekao, status osumnjičenog i oduzet mu je mobilni telefon.
Nakon toga, izgrebani su automobili novinara Morače i Aleksandra Trifunovića, glavnog i odgovornog urednika portala Buka. Ovaj incident se dogodio nakon što je Dodik na urednika portala Capital.ba i predsjednika Kluba novinara Banja Luka Sinišu Vukelića i kolege nazvao „spodobama”. Dodik je tada izjavio i kako postoje indicije da su novinari sami sebi oštetili automobile. Demantovala ga je policija koja je identifikovala napadača, a koji je, kako je prenio Trifunović, policiji rekao da je to uradio jer je nezadovoljan njihovim izvještavanjem.
Prema podacima Udruženja BH Novinari, Linija za pomoć novinarima evidentirala je 87 napada novinare u 2023. godini.
Kleveta u RS-u ponovo je postala krivično djelo, dvije decenije nakon što je izbačena iz krivičnog zakona.
Izmjene Krivičnog zakona RS-a, prema kojima je kleveta postala krivično djelo kažnjivo novčano ili kaznom zatvora, stupile su na snagu u augustu 2023. godine. Propisane novčane kazne sežu do 6.000 maraka. Novčana ili kazna zatvora do dvije godine predviđena je za „neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”.
„ (…) što je definitivno u suprotnosti sa evropskim standardima zaštite novinara od maltretiranja i zatvorskih kazni za klevetu”, kaže Szalai.
Prije kriminalizacije klevete, novinari, međunarodne organizacije, kao i strane ambasade u zemlji upozoravali su kako će to postati novi alat usmjeren protiv njih, ali i građana, što se i obistinilo.
Vlasti RS-a su na putu da usvoje i zakon o „stranim agentima”. Advokatica Jovana Kisin Zagajac rekla je prošlog mjeseca za bosanski servis Glasa Amerike: „Sve i jedna nevladina organizacija koja na bilo koji način bude potpomognuta pomoći iz međunarodnih izvora biće targetirana kao agent stranog uticaja.”
Osvrčući se na 2023. godinu, Vukelić je u ranijem razgovoru za bosanski servis Glasa Amerike rekao kako su medijske slobode u BiH danas mnogo manje nego prije 20-ak godina, što je „žalosno i zaista zabrinjavajuće”.
Medicentar, nevladina organizacija koja zagovara razvoj nezavisnog i profesionalnog novinarstva u BiH, izvijestila je prošlog mjeseca kako su podnesene 72 krivične prijave za klevetu, a da se osam prijava odnosi na novinare i njihove urednike. Najviše krivičnih prijava je podneseno protiv građana, dok su prijave podnošene i protiv nepoznatih lica i javnih zvaničnika. Za sada, tužilaštva nisu podizala optužnice.
Ruska propaganda
„Povrh svega toga”, kaže Szalai iz RSF-a, „u Republici Srpskoj sveprisutna je ruska propaganda”.
Krajem prošle godine, Russia Today (RT) najavila je emitovanje programa na srpskom jeziku u BiH u ovoj godini.
EU, nakon što je Rusija pokrenula rat u Ukrajini, suspendovala je emitovanje RT-a i drugih medija pod pokroviteljstvom Kremlja uz obrazloženje da tako žele da spriječe rusku kampanju dezinformisanja sa ciljem destabilizacije članica EU.
Ali, kablovski operateri u BiH, koji su u vlasništvu telekomunikacijske kompanije Mtel, koja je u vlasništvu Telekoma Srbija, i dalje imaju u ponudi RT na engleskom, kao i Russia 24.
Također, u regiji je dostupan i portal RT Balkan na srpskom i nekoliko stranih jezika, sa sjedištem u Beogradu, iako je EU zahtijevala zabranu.
Ivana Stradner, iz washingtonske Fondacije za odbranu demokratije, rekla je ranije za bosanski servis Glasa Amerike da „Rusija radi na svemu mogućem da produbi još veće razlike u Bosni i Hercegovini”.
